Back Πολιορκία του Πηλίου Ιλλυρίας Greek Siege of Pelium English Batalla de Pelión Spanish Pelionin taistelu Finnish Siège de Pélion French Pélioni csata Hungarian Pengepungan Pelium ID Assedio di Pelion Italian პელიუმის ბრძოლა Georgian Bitwa pod Pelion Polish

Bitka kod Peliona

Područje Peliona

Borba kod Peliona odigrala se u proljeće 333. god. pne. između makedonske vojske pod komandom Aleksandra Velikog i ilirske vojske pod zajedničkim vodstvom dardanskog kralja Klita i taulantskog kralja Glauka. Borba je dio Aleksandrove kampanje protiv sjevernih sudjeda u cilju njihove pacifikacije pred put i ratove protiv Perzije. Cijelu borbu opisao je Arijan kao dokaz Aleksandrove genijalnosti u vođenju izvježbane vojske, sastavljene od oklopljene pješadije (falange) i teške konjice, čiji je juriš bio nezaustavljiv.[1]

Nakon što je porazio Tračane, Tribale i Gete, u povratku mu je stigla vijest da se dardanski kralj Klit, Bardilisov sin, digao na oružje, i da ga podržava taulantski kralj Glauk. Istovremeno su Autarijati spremali zasjedu za njegovu vojsku. Salmedin Mesihović smatra da je to bila ilirska koordinirana akcija, ali sa velikim zakašnjenjem. Da je pokret počeo dok je Aleksandar bio negdje oko Dunava, ishod je mogao biti i drugačiji.[2]

Protiv Autarijata ratovao je samo Agrijanski vladar Langar, jedan od Aleksandrovih komandanata i nanio im velike gubitke. Sam Langar je umro nakon borbe, ne dočekavši obećanu nagradu. Aleksandar je u žurbi nastavio prema Pelionu i zaustavio se kod rijeke Erigon (Crna rijeka), gdje je već bio Klit i čekao Glauka sa Taulantima. Mjesto je bilo dobro zaštićeno i okruženo zapovjedničkim tornjevima, koje su držale Klitove jedinice. Moguća lokacija je današnje izolirano naselje na brdu Gorice, u ravnici Poloske, blizu rijeke Devoll, gdje i danas postoje ostaci utvrđenja. Tu su albanski arheolozi identifikovali Pelion sa značajnim ostacima grupa kraljevskih grobnica sa dvoranama i arhitektonskim fasadama uklesanim u stijenama. Čitav prostor je južno od Ohrida i predstavljao je suhozemnu komunikaciju grčkog svijeta sa sjevernim susjedima.[3][4]

  1. ^ "N.G.L. Hammond, F.W Wallbank - A HISTORY OF MACEDONIA". Oxford university press, 2001. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  2. ^ "Salmedin Mesihovic - Ilirike". Arhivirano s originala, 12. 1. 2020. Pristupljeno 8. 2. 2020.
  3. ^ "John Wilkes - the Illiyans". Elektronska verzija. Pristupljeno 9. 2. 2018.
  4. ^ "Zippel G. 1877. Die Römische Herrschaft in Illyrien". Pristupljeno 9. 2. 2018.

Developed by StudentB